Ricky Rubio je na emotivnoj pres konferenciji govorio o izazovima sa kojima se susreo dok je napravio pauzu od košarke.
Španac se vratio tokom prvog prozora kvalifikacija za EuroBasket 2025. godine, a istakao je da se borio sa stresom i anksioznošću.
“Razvio sam hroničan stres i zbog toga je došlo do poremećaja sa mojim telom. Nije bilo nikakvih etiketa, imao sam simptome mentalnih problema i jedini način da ih se rešim je bio da shvatim kako je do njih došlo, a za to je bilo potrebno vreme. Postojala su dva faktora, interni i eksterni.
Interni zbog onoga što mislim o sebi, mehanizama koji su doveli do toga da igram na najvišem nivou, ali nisu bili održivi, a sada vidim da postoji drugi put. Što se tiče eksternih faktora, to je bila stvar nadmetanja i to je nešto čega sam morao da se klonim, a Savez i Cleveland su to razumeli. Bio sam veoma uplašen, ali smatrao sam da je to prava stvar, da moram da se sklonim od košarke. Zahvaljujući tome, sada sam tu gde jesam, sa loptom u rukama i uživam, vodim računa o sebi”, započeo je Ricky Rubio
Nastavio je u istom dahu:
“Košarka je za mene bila gotova stvar, bio sam na mračnom mestu, ali uz naporan rad i pomoć, možete da se izvučete. Igrač je pojeo čoveka, bio je to veoma komplikovan trenutak. Pokazali su mi da sa tim strahom može da se izađe na kraj. Nekada je dobro biti nervozan, aktvirate tako telo, ali nije isto biti nervozan ili zabrinut. Od prvog avgusta, svaki dan kada sam se probudio sa košarkom je za mene bio kraj.
Ušao sam u profesionalni svet sa 14 godina i rastao s polja ka unutra. Sada to radim obrnuto, teško je, ali nagrađujuće. Spasao sam se i ovde sam jer se osećam dobro i ugodno. Naučio sam životnu leckiju”.
Poziv Barcelone je prihvatio, a istakao je da je pomalo neobično to što je došao u “Blaugranu” u sred sezone.
“Kada sam pitao Barsu, to nije bilo jednostavno, već nešto potpuno neobično. Ući u profesionalni klub, usred sezone i pitati za neobične uslove… Prihvatili su to, osoblje i uprava su sve razumeli. Sada želim da uživam, da se dobro osećam i kontrolišem šta mogu da kontrolišem. Imam jasne ciljeve, da koristim mehanizme koji su održivi kako bi ostvarivao ciljeve. Zar je moguće da posle toliko vremena ne mogu da premostim još jedna problem?
Osećao sam se kao najveća kukavica na svetu, ali kada pogledam iz ove perspektive, mislim da sam bio veoma hrabar, mislio sam na sebe. Problem je bio veći od košarke, van moje kontrole i bilo je potrebno vreme. Napravio sam dobar izbor. Što se tiče Barselone, mnogi su mi rekli da je svlačionica ovde sjajna. Ugovor je do kraja sezone i 100 odsto sam posvećen, ali ako se tako nešto ponovi, moraći da stanem. Oni to poštuju, a ja se nadam da se neće desiti”.
Podkast specijal: Put oko sveta sa košarkaškim portalom Basketball Sphere za 15 dana
Jubilarno 100. izdanje podkasta “Nebeska Udica” bilo je posvećeno nezapamćenom poduhvatu portala Basketball Sphere. Prošlog leta pred početak FIBA Svetskog prvenstva, novinarska ekipa uhvatila se u koštac sa velikim izazovom – da pred početak planetarne smotre intervjuiše pojedince iz SVAKE od 32 selekcije na turniru.
Na kraju, zbog rigoroznih pravila Košarkaške federacije Australije, taj cilj nije ispunjen. Međutim, 31 od 32 nije bio uopšte loš procenat, pogotovo kada se u obzir uzme to da su za Basketball Sphere govorili Sergio Scariolo, Gianmarco Pozzecco, Vincent Collet, Tyrese Haliburton, Aleksa Avramović, Thomas Walkup…
Od reprezentativca Obale Slonovače i velikog navijača Partizana, kojem je želja da poseti “Štark arenu”, razgovora sa prvotimcima Japana u gluvo doba noći, filipinskim košarkašima kao mega zvezdama, do pomenutih velikih skalpova… Nekoliko dana, manja grupa novinara i najava FIBA Svetskog prvenstva, kakva do sada nije bila viđena na planetarnom nivou. O svemu tome u najnovijem podkastu.