Crvena zvezda i Partizan će treću sezonu u nizu odmeriti snage u finalnoj seriji regionalnog takmičenja za trofej ABA lige.
Dolazi onih nekoliko dana u nizu, zavisno od dužine trajanja finalnog okršaja, kada apsolutno sve druge stvari postanu nebitne. I ostvarenja u Evroligi. I svi oni međusobni okršaji koje su imali u tekućoj sezoni. I pobede i porazi. Kada u ponedeljak od 20 časova i 30 minuta sudijskim podbacivanjem otpočne finale ABA karavana, sve se zaboravlja, a gleda se samo u jednom pravcu.
Na mesto gde je postavljen trofej jadranskog takmičenja u blizini zapisničkog stola. Kako bi došli do njega neophodno je ostvariti tri pobedničke recke, a u ovom slučaju od istog značaja koliko je važno kako će finalna serija završiti, bitno je i na koji način će ista započeti.
Razlog je jednostavan. Od sezone 2014/2015 trofej namenjen šampionu svaki put je podigao sastav koji je ostvario pobedu u prvoj utakmici finalne serije. Isto tako, otkad se igra play-off u ABA ligi, u finalnoj seriji na kraju nikada trofej nije slavio tim koji je bio gost.
Američki fudbal u Beogradu
Zanimljivu izjavu pred početak finalne serije, a nakon što su završili polufinalni okršaj protiv Budućnosti dao je igrač Partizana, Jaleen Smith: “Očekujem utakmicu američkog fudbala u ponedeljak.”
Jasno je na šta je ciljao plejmejker crno-belih, jer u mečevima Crvene zvezde i Partizana apsolutno svaki posed može biti od krucijalnog značaja. Jedna agresivna odbrana, jedan šut za tri poena ili čak i sa linije slobodnih bacanja. Jedan ofanzivni skok. Stiče se utisak da se svakim izvođenjem lopte i posedom parket pretvara u šahovsku tablu, a svaka figura poprima epitete “kraljice”.
Nije važno ni prezime (u jednom slučaju ime), kao ni broj na dresu, jer svako poseduje karakteristike dovoljne kvalitetne kako bi matirao protivnika. Jedno je sigurno, za ovaj mat je potrebno rivala nadigrati tri puta.
Okršaji kroz sezonu
Prednost domaćeg terena je nešto što se toliko ističe u duelima Crvene zvezde i Partizana, ali postoje razlozi zašto je to sasvim legitimno. Ove sezone su odmerili snage pet puta, a osim Kupa Radivoja Koraća koji je odigran na neutralnom terenu u Nišu, nije teško za pretpostaviti da je svaki put parket kao pobednik napustio tim koji je igrao pred svojim navijačima.
Uvodne dve utakmice, od čega jedna u ABA ligi, a druga u Evroligi pripale su Partizanu. To se dogodilo u rasponu od samo četiri dana. Potom su crveno-beli uzvratili na isti način. Borba za prvi pehar u direktnom duelu pripala je sastavu s Malog Kalemegdana koji je podigao “Žućkovu levicu”.
S obzirom na to da će Partizan prvi put ponovo ugostiti večitog rivala tek u trećoj utakmici finalne serije, jasno je da će raspon od poslednjeg domaćinstva biti duži od šest meseci. Zbog toga je od ogromnog značaja kako će završiti uvodne dve utakmice.
Istorija finala “večitih”
Svoju prvu utakmicu u finalima ABA lige Crvena zvezda i Partizan odigrali su u sezoni 2012/2013. Tada je još uvek praktikovan Final Four sistem, a u tom trenutku možda i najmlađi sastav u Evropi podigao je pehar predvođen trenerom Duškom Vujoševićem s klupe pobedivši u finalu večitog rivala rezultatom 71:63 u Laktašima.
Tada je redove crno-belih činio njihov najtalentovaniji tim u 21. veku – Bogdan Bogdanović, Leo Westermann, Joffrey Lauvergne, Vladimir Lučić, Davis Bertans, Nikola Milutinov, Dragan Milosavljević, Dejan Musli… Za Crvenu zvezdu je nastupio Igor Rakočević, što mu je bila poslednja sezona pred košarkašku penziju.
Dominacija crveno-belih
Od tog trenutka u Laktašima, i jedni i drugi poraženi su u polufinalima sezonu kasnije, a potom je usledeo jedan od najtežih perioda u istoriji Partizana, što je večiti rival iskoristio za dominaciju. Od sezone 2014/2015 svaki put su nastupili u finalu, a trofej namenjen pobedniku ABA podigli su čak šest puta. Budućnost je bila bolja samo u sezoni 2017/2018.
Poslednje tri sezone u znaku večitih
U prethodne dve takmičarske godine finalisti ABA lige bili su upravo Crvena zvezda i Partizan. Oba puta je viđeno po pet utakmica i majstorica je odlučivala ko će biti šampion. U sezoni 2021/2022 crveno-beli su iskoristili prednost domaćeg terena, da bi im Partizan uzvratio godinu dana kasnije, takođe ostvarivši trijumf u petoj utakmici pred svojom publikom. Na taj način Parni valjak je pokorio region prvi put posle “suše” koja je trajala još od već pomenutih Laktaša.
Po treći put u nizu rivali će biti isti. Partizan u smislu promena u igračkom sastavu ima tu prednost da je okosnica tima Zach LeDay – Kevin Punter – James Nunnally, predvođena najtrofejnijim evropskim stručnjakom svih vremena Željkom Obradovićem duže na okupu i da su bili manje aktivni na tržištu od velikog rivala.
Na drugoj strani, dolaskom Miloša Teodosića “upalio se stari plamen”, ali očigledno je bilo da dvocifren broj novih igrača u odnosu na sezonu ranije nije urodio plodom. Konačna crta o tome da li je sezona uspešna ili ne moći će da se podvuče tek posle finalne serije ABA lige, a jasno je da i trener Ioannis Sfairopoulos koji je došao u toku sezone ima dodatnu vrstu pritiska upravo zbog toga.
Selidba pred finale
“Ovo je naša kuća i pravi domaći teren. Siguran sam da će biti puna hala, a navijanje fer i sportsko jer ovakve utakmice zaslužuju da budu na najvišem mogućem nivou” – reči su kojima se medijima pred početak finalne serije obratio Nemanja Nedović.
Crvena zvezda je tokom cele sezone trenirala u dvorani “Aleksandar Nikolić”. To je legitiman argument za odluku da se presele u popularni “Pionir” za finalnu seriju ABA lige. Akustičnost, atmosfera, osećaj kao da su “kod kuće” što je rekao i član crveno-belih argumenti su koji idu u prilog za “selidbu”.
Kapacitet? – Stvar kojom će se morati pozabaviti čelni ljudima kluba s Malog Kalemegdana. Predsednik Crvene zvezde, Nebojša Čović, pred početak sezone izneo je podatak da su crveno-bele pristalice pazarile 12 500 sezonskih karata, te da je na raspolaganju, još nekih 500 ili 600 u razgovoru za Mozzart Sport.
S obzirom na to da je kapacitet Pionira posle renoviranja prema zvaničnim podacima 8 000, ostaje da se vidi kako će svi oni koji su kupci sezonskih karata biti deo velikog finala. Prema dostupnim informacijama prilikom kupovine sezonskih naglašeno je da karte za nivo 400 u Beogradskoj areni ne važe za mečeve u dvorani “Aleksandar Nikolić”. Ali, na kraju dana, to su problemi kojim se trebaju pozabaviti u redovima crveno-belih.
Sada i nismo toliko bliski
Poznato je da su svojim dolaskom u Beograd posebno interesovanje izazvali Bruno Caboclo i Yago dos Santos. Nakon šampionske sezone u Bundesligi posle osvajanja titule sa Ulmom odlučili su se za promenu sredine. Prvi od navednih došao je u Partizan, dok je omaleni plejmejker zadužio dres Crvene zvezde s brojem 99.
Mnogo pažnje izazvali su zbog zajedničkog vremena koje su provodili mimo klupskih obaveza. S obzirom na to da se poznaju dugi niz godina, kako iz reprezentacije Brazila, tako i posle iskustva u Ulmu, sasvim je normalno da se dva “zemljaka” druže u slobodno vreme, iako jedan igra za Partizan, a drugi za Crvenu zvezdu. I nema razloga da se posle finalne serije ABA lige to i promeni.
Ipak, koliko se pažnje pridaje trofeju, bilo kakav vid distrakcije koji će uticati na pad koncentracije i nedostatak fokusa nije poželjan niti u jednom od tabora:
“Sada i nismo baš toliko bliski. Nismo se dugo ni videli, ni razgovarali previše. Fokusirani smo na ove play-off serije. Tako je bolje. Razgovaraćemo kasnije, kada se sve završi. Sada smo fokusirani na ono što dolazi. Takmičićemo se jedan protiv drugog” – rekao je Bruno Caboclo.
To je možda i najbolja moguća izjava pred početak velikog finala. Imaće razloga za drugarske pošalice i nakon završetka ABA lige, posebno jer prosto jedan mora pobediti, a drugi izgubiti. Ostaje pitanje samo da se vidi ko će kako proći. Njih dvojica svoj test drugarstva odavno su položili. I u to nema sumnje.
Test za sve ostale
Svi oni koji će na neki način biti deo finalne serije ABA lige moraju položiti svoje testove. Od igrača, preko trenera, do svih onih koji budu u dvorani, nezavisno od toga ko je domaćin. Kada na evropskoj sceni uzmemo u obzir da su Crvena zvezda i Partizan najgledaniji timovi Starog kontinenta u Evroligi, jasno je da će pažnja ne samo domaćih medija, već i javnosti u svim ostalima zemljama biti usmerena na zbivanja u Beogradu.
Kada već spominjemo najelitnije evropsko takmičenje, još uvek ne postoje zvanične informacije o tome da li će beogradski večiti biti deo elite i naredne sezone. I zbog toga će lupa čelnih ljudi takmičenja biti nameštena na geografsku dužinu i širinu Beograda. Verovatno da će neki od predstavnika i biti u dvorani, što samim tim dodatno dobija na značaju.
Bez obzira na ishod
“Mogu slobodno da kažem kao Srbin koji normalno razmišlja – daće Bog da i jedni i drugi tim dogodine igraju u Evroligi, bez obzira na ishod” – rekao je Aleksa Avramović pred finale.
I bez obzira na to ko bude u ulozi šampiona s peharom i konfetama, a onaj drugi u ulozi posmatrača koji gleda dodelu i sportski čestita protivniku, neophodno je da se svi izdignu iznad situacije. I da evroligaška “lupa” ne ustanovi ništa negativno, jer se u protivnom to može samo obiti o glavu i jednima i drugima.
“Večiti”, vi ste na potezu.