FIBA Svetsko prvenstvo održano 2010. godine ostalo je obeleženo velikim sudijskim previdom nakon čega je Srbija ostala bez plasmana u finale. Osim toga, prvo ime turnira svakako je bio impresivni Kevin Durant.
Reprezentacija Srbije na ovom turniru odigrala je dve utakmice za istoriju. Jedna od njih je trijumf nad Španijom u četvrtfinalu nakon što je Miloš Teodosić pogodio trojku s 10 metara udaljenosti preko Jorge Garbajose. Potom je i polufinale protiv domaćina Turske bilo za istorijske knjige, ali u negativnom kontekstu.
Sjedinjene Američke Države došle su do titule savršenim omjerom 9-0, a ekipom je s klupe dirigovao kultni “Coach K” – Mike Krzyzewski. Pamtiće se i izuzetno raspoloženi Luis Scola, ali i gluma Omera Asika kada je prevario arbitre kako bi izbegao šutiranje slobodnih bacanja, što mu je bila boljka kroz celu karijeru.
Povratak na Stari kontinent
Nakon što su prethodna dva takmičenja održana na teritoriji Severne Amerike i Azije, Evropa je po četvrti put u istoriji dobila domaćinstvo za FIBA Svetsko prvenstvo. Susreti su igrani u Turskoj. Uvodna faza podeljena je na gradove Ankara, Kayseri, Izmir i Istanbul. Svi mečevi knock-out faze bili su zakazani u kultnoj dvorani – “Sinan Erdem Dome”.
Po drugi put u nizu na prvenstvu sveta takmičilo se 24 nacionalne selekcije. Turska kao domaćin i SAD kao šampion na Olimpijskim igrama, a potom i šest najboljih ekipa Evrope: Srbija, Španija, Francuska, Hrvatska, Grčka i Slovenija.
Predstavnici Amerike bili su Argentina, Brazil, Kanada i Portoriko. Iran, Kina i debitant Jordan stigli su iz Azije, dok su “Crni kontinent” predstavljali Angola, Tunis i Obala Slonovače. Iz Okeanije su stigli Australija i Novi Zeland, da bi krug zatvoriti Rusija, Nemačka, Litvanije i Liban.
Četvrtfinale poput utakmice za zlato
Žreb je u susretu za plasman u najbolje četiri ekipe spojio ekipe Španije i Srbije. Poprilično podmlađen tim Dušana Ivkovića u odnosu na branioca trofeja iskusnog Sergio Scariola. Jose Calderon i Pau Gasol činili su udarni tandem “Crvene furije”, ali samo par dana pred polazak na Svetsko prvenstvo otkazali su svoje nastupe iz opravdanih razloga.
Sve je stalo u triler završnicu, ogromna borba, zalaganje, neizvesnost i jedan šut. Odgovornost pri nerešenom rezultatu 89:89 preuzeo je Miloš Teodosić. Pomalo neočekivano podigao je šut sa 10 metara. Garbajosa je odigrao sasvim korektnu odbranu i bio na ruci srpskom organizatoru igre, ali lopta je prošla kroz obruč i Srbija je na taj način izbacila branioca trofeja.
Out linija kao najbolnija rana reprezentacije Srbije
Turska je na domaćem parketu stigla do polufinala i tamo ih je posle neverovatne pobede opisane u prethodnim redovima dočekala reprezentacija Srbije. Ako je ta utakmica bila istorijska za “Orlove” u pozitivnom kontekstu, sve ono negativno ispoljilo se protiv domaćina. Svetsko prvenstvo u košarci 2010. godine svedočilo je sudijskom previdu koji će se zauvek prepričavati.
Ender Arslan je pred ulazak u poslednji minut pogodio dva slobodna bacanja za prednost Turske, 79:77. Na liniji penala pronašao se nakon što je fauliran Omer Asik, koji se usled povrede oka preselio na klupu. U nastavku je viđena da ta povreda oka i nije bila baš toliko strašna, te da je turski centar odglumio, zbog problema sa linije penala. Potom je polovičan bio Nenad Krstić, da bi za preokret Marko Kešelj pogodio svoja dva pokušaja.
Nošeni podrškom neverovatno publike na 17 sekundi do kraja Semih Erden je zakucao uz faul. Na sreću Srbije nije pogodio slobodno bacanje. Tada je organizaciju napada još jednom preuzeo Teodosić, prosledio loptu do Aleksandra Rašića, da bi Novica Veličković na nešto više od četiri sekunde do kraja doneo minimalnu prednost Srbiji.
Sve je stalo u filmsku završnicu, kada je Kerem Tunceri pri polasku u dribling nagazio out liniju. To sudije nisu videle, a jedan od najiskusnijih reprezentativaca Turske nastavio je prodor uz čeonu liniju i dao koš sa zvukom sirene za veliko finale.
Krah Srbije, prvi podijum u istoriji Litvanije i titula nakon 16 godina “suše” za Sjedinjene Američke Države
“Orlovi” nisu mogli da se oporave od teškog poraza. O tome su i nekoliko godina kasnije pričali glavni akteri ove priče. “Turska serija” nije imala sretan ishod na kraju. I na susretu za treće mesto Srbija je fizičko i emotivno ispraženjena poražena od Litvanije nakon što je Linas Kleiza ubacio impresivnih 33 poena. Na taj način Litvanije je po prvi put u svojoj istoriji stigla do podijuma na Mundobasketu i sigurno da će zauvek pamtiti Svetsko prvenstvo u Turskoj.
Kada je finalni meč u pitanju, jasno je da su Sjedinjene Američke Države bile u velikoj ulozi favorita. Ni euforija domaćih navijača, Turska kao priloška odredba za mesto i neverovatno samopouzdanje posle pobede u polufinalu nisu bili dovoljni protiv svega onoga što je prikazao Kevin Durant sa družinom. Američki “snajper” postigao je 28 poena uz pet skokova, ali i čak sedam pogođenih dalekometnih šuteva za ubedljiv trijumf 81:64.
MVP – Nemilosrdni Kevin Durant
Tada igrač Oklahoma City Thundera na FIBA Svetsko prvenstvo došao je nakon velikih uspeha u NBA karavanu. Prvi put u karijeri postao je član najbolje petorke lige, a takođe je upisao svoje ime u istoriju kao najmlađi sa titulom prvog strelca najkvalitetnijeg klupskog takmičenja planete.
Svoje najbolje utakmice na šampionatu sveta Kevin Durant je odigrao kada je to bilo najvažnije. Prvo je Rusiji u četvrtfinalu ubacio 33 poena, da bi granicu pomerio već na sledećem stepeniku protiv Litvanije. Brojao je do 38 poena uz devet skokova, da bi u finalu završio započeti posao.
Prosečno je postizao 22,8 poena po čemu je bio treći na turniru. Popunjavao je sve statističke kolone sa šest skokova, 1,8 asistencija i skoro dve blokade po utakmici. Na kraju je postavio rekord nacionalnog tima ubacivši zbirno 205 poena na devet odigranih susreta što nikom u istoriji njegove reprezentacije nije pošlo za rukom.
Luis Scola – “One man army”
Argentinski centar Luis Scola tada je imao 30 godina i prikazivao je neverovatne partije u nizu. To je u reprezentaciji Argentine radio i mnogo godina kasnije, ali na ovoj planetarnoj smotri predvodio je tim sa 27,1 poena, osam skokova uz čak 57% pogođenih šuteva iz igre.
Iako je njegova individualna statistika krunisana prvom petorkom turnira, Argentina u jakoj konkurenciji nije uspela profitirati. Litvanska škola košarke pronašla je rešenje za Scolu, što mu je ujedno bila i najslabija partija na turniru. Argentina je na kraju završila na petoj poziciji iza Sjedinjenih Američkih Država, Turske, Litvanije i Srbije.
Smena generacija bez najvećih zvezda u američkoj generaciji
Kada se pogleda na papiru, nacionalni tim Sjedinjenih Američkih Država u tom trenutku nije došao niti blizu u najjačem sastavu. Tim su činili nekoliko budućih zvezda NBA lige, a balans su pravili veterani Chauncey Billups i Lamar Odom.
Ostatak ekipe uz već pomenuti tandem i Duranta činili su Derrick Rose (21), Russell Westbrook (21), Eric Gordon (21), Kevin Love (21), Stephen Curry (22), Rudy Gay (23), Andre Iguodala (26), Tyson Chandler (27) i Danny Granger (27).
Prva petorka turnira
Zanimljivo da je iz svake ekipe od pet prvoplasiranih u idealnoj petorci bio po jedan igrač. Kevin Durant kao MVP i osvajač trofeja sa Sjedinjenim Američkim Državama predvodio je tim. Iz reprezentacije Turske tu je bio Hidayet Turkoglu, Litvaniju je predstavljao Linas Kleiza, Srbiju Miloš Teodosić, a finalni član najbolje petorke bio je Argentinac – Luis Scola.
Wild Card
Kako bi popunili četiri preostala mesta FIBA je još jednom organizovala konkurs za “wild card”. Za tako nešto apliciralo je čak 14 reprezentacija. Vredi spomenuti da je preduslov za tako nešto bio i finansijske prirode. Košarkaška Federacija nacionalnih timova koji su aplicirali morala da je plati čelnoj organizaciji 500 hiljada evra.
Kriterijumi za tako nešto bili su iz svake zone maksimalno tri ekipe može dobiti mesto, dok bi za sve preostale timove ostala jedna pozicija. Potom su parametri bili i popularnost košarke kao u sporta u navedenim zemljama, istorijski uspeh timova, a na kraju i mogućnost plaćanja pomenute kotizacije.
U užoj konkurenciji bilo je osam reprezentacija da bi četiri mesta popunili Nemačka, Rusija, Litvanija i Liban. Za dolazak na FIBA Svetsko prvenstvo “kratkih rukava” ostali su Nigerija, Velika Britanija, Južna Koreja i Kamerun.